lokalna.hr Novosti Sektori Događanja Smještaj ZOR

Naslovna

Novosti

Sektori

Događanja

Smještaj
PoljoprivredaTurizamInfrastrukturaObrazovanjeSkrb
naslov
KAMO NA IZLET
: Redakcija portala - : 21.9.2024.

DVORAC VELIKI TABOR


DVORAC VELIKI TABOR

 

 

Dvorac Veliki Tabor u hrvatskom Zagorju, već pri samom prilasku ostavlja snažan dojam, a uz njega je vezana i legenda o ljubavnoj priči između plemića i pučanke, Veronike Desinićke.

 

Ljepota hrvatskog zagorja se krije u brežuljcima

Prilikom dolaska u Veliki Tabor, vijugava cesta će dvorac otkriti samo na trenutak, pokazati ga u daljini obasjanog suncem, na vrhu brda ponad mjesta Grešna Gorica.

 

Ubrzo cesta skreće, zaobilazeći još jedan brežuljak koji ponovno skriva dvorac od pogleda.
Svakom minutom vožnje srednjevjekovni dvorac veliki Tabor postaje sve bliži. Svaki novi pogled koji vam cesta dozvoli, podiže uzbuđenje, dok dvorac čeka postajući sve veći, bliži i veličanstveniji.

 

Ime tabor označava ratni logor a prvotna namjena mu je bila obrana od Turaka

Prvo je izgrađena peterokutna kula koja je u kasnijim godinama i stoljećima bila nadograđivana ali i rušena.
Dvorac je mijenjao svoje vlasnike a danas je Veliki Tabor spomenik nulte kategorije te se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.


Penjući se prema ovom stamenitom zdanju, pogled se širi na dolinu u podnožju, obližnje “brege” i crkvicu na vrhu jednog od njih.
I u današnje doba oko dvorca vlada mir i tišina nad zelenim pašnjacima i obližnjim šumama.

U dvorcu na prvi pogled nema velikog sjaja ni glamura. Njegovi impozantni vanjski zidovi su veličanstveno jednostavni, funkcionalnost prije sjaja. Obrana prije glamuroznih večernjih balova.

 

Upravo u toj činjenici se ogleda njegov ponos i snaga. Kao da govori: “Ja sam ratnik, bio i ostao. Unutar mene možeš naći sigurnost i spokoj.”

Kroz masivna vrata ulazi se u omanje dvorište. Dvorac je djelomično restauriran te se prolaskom, kroz njegovo u potpunosti obnovljeno krilo na tri kata, može se vidjeti i doživjeti njegova povijest i interesantne priče.

 

Legenda o Veronici Desinićkoj

Najpoznatiji vlasnici dvorca su bili grofovi Celjski te je uz njih vezana legenda o nesretnoj ljubavi Veronike Desinićke. Glavni likovi ove legende, koja vuče korijene iz 15. stoljeća, su Veronika, prelijepa ali siromašna seoska djevojka i Fridrih, sin grofa Hermana drugog Celjskog, vlasnika Velikog Tabora.

Iako je oženjen s Elizabetom Frankopanskom, Fridrih je bio naširoko poznati pustolov i suknjolovac, koji svesrdno obilazi očeva imanja i prepušta se užicima i požudama. Kobni usud spaja nespojivo, bogatog, raskalašenog plemića i skromnu seosku djevojku.

 

Fridrih i Veronika se ludo zaljubljuju na prvi pogled a njihova ljubav je bila neugasiva. Jedini izlaz iz bezizlazne situacije Fridrih pronalazi u ubojstvu svoje žene, te se potom tajno vjenča s Veronikom, skrivajući pred njom svoj gnjusan čin. Veliki grof Celjski, nije mogao otrpjeti ovakvu sramotu koja je bačena na njegovu obitelj te na mladence šalje vojsku.

Legenda kao i svaka druga, na ovom mjestu dobiva nekoliko različitih priča gdje i kako su mladenci uhvaćeni. Bez obzira na činjenicu gdje i koliko dugo su se skrivali, prijeti im neizbježan kraj.

 

Veroniku su optužili za “coprnjaštvo” jer bi samo coprnica (vještica) mogla tako zaludjeti Fridriha. Bez obzira održivost optužbi Veroniku su pogubili a Fridrih je završio u tamnici.

Također postoji nekoliko verzija na koji način je Veronika skončala svoj život a jedna od njih govori da je Veronika zazidana u kuli Velikog Tabora. Od tada se Veronika u obliku utvare pojavljuje u dvorcu oko ponoći.

 

Osim ove ljubavne postoji niz drugih legendi o Veronici a jedna od njih priča kako je otjerala turske osvajače ispod Velikog Tabora.

Jednog dana dok je na prozoru dvorca rezala slamu, provalili su Turci. Veronika je puhnuvši u narezanu slamu, pretvorila svaku slamčicu u ljutog stršljena, koji su se potom obrušili na tursku vojsku. Pod napadom stršljena Turci su se razbježali a dvorac i okolica su bili pošteđeni razaranja i pljačke.

 

U dvorcu nema oklopa ali i ovdje možete doživjeti koliko su naši preci bili maleni rastom. U jednoj prostoriji se nalaze dva stara masivna drvena kreveta s prekrasnim rezbarijama ponad uzglavlja.
U oči upada njihova malena dužina. Ili su to možda ipak bili samo dječji kreveti ali današnji prosječno visok muškarac ne bi mogao ugodno spavati u njima.

 

Soba slijedi sobu, priča priču.

U obilasku se posebno ističe još jedan interesantan detalj. Riječ je o prekrasno ukrašenoj kaljevoj peći. Među ovako debelim zidovima, u dugim zimskim noćima, prekrasan umjetnički izvor topline sigurno je okupljao svoje stanovnike oko sebe.

Ukrasne intarzije na njoj, prikazuju mitsko biće iz irskih legendi. Ako se malo bolje zagledate, isto takvo stvorenje možete vidjeti na vanjskim zidovima zgrade glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu.