Koprivnica – slobodni kraljevski grad (1356.)

Središte Podravine, grad Koprivnica 4. studenog 1356. godine dobio je povlastice slobodnog kraljevskog grada (lat. Kapruncha civitas libera regia) od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i taj dan danas se obilježava kao Dan grada. Do tada je Koprivnica bila u posjedu velikaša Mikca Mihaljevića i njegovih sinova.

Dobivenim povlasticama dolazi do naglog uspona koprivničkog gradskog naselja. Naime, građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog suca te pravo slobodne trgovine i održavanja sajmova što je rezultiralo pritjecanjem stanovništva te razvojem obrta i trgovine. Koprivnica je napredovala i zbog jačanja trgovinskog prometa uzduž podravske magistrale pod utjecajem napredovanja grada Varaždina. Pri tome je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema Zagrebu i dalje prema Jadranskom moru, ali i na sjever prema Ugarskoj.

U prvoj polovici 15. stoljeća grad ponovo prelazi u posjed vlastelina (zagrebački biskup, grofovi Celjski, Keglevići…) da bi 1547. odlukom Ferdinanda I. Habsburškog ponovo došla pod izravnu kraljevsku vlast.

Koprivnica je otad zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a izgradnjom renesansne utvrde (u drugoj polovici 16. stoljeća) postaje središte generalata Slavonske vojne krajine.

Inače, Koprivnica je dobila ime po istoimenom potoku koji se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Samo naselje prvi put se spominje 1272. godine u darovnici kralja Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.

Izvor: Povijest.hr