Brijuni, nacionalni park
Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna.
Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća…
Za velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od VI. do VIII. st. otočjem su (kao i Istrom) vladali Bizantinci. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati “raj na Zemlji”, Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalni parkom i omiljena su turistička destinacija.
Klima
Klima je na Brijunima blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju.
Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3, u proljeće 12,2, ljeti 22,2, dok ujesen iznosi 14,8 °C. Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 °C.
Podmorje
Razvedenost obala, raznolikost podloga, batimetrijska konfiguracija te specifični hidrodinamički uvjeti se odražavaju i u velikoj raznolikosti litoralnih biocenoza – životnih zajednica – koje su karakteristične za sjeverno – jadransku regiju i još uvijek nepromijenjene izvan utjecaja izravnih izvora onečišćenja.
Brijunski akvatorij značajan je kao mrijestilište riba te reprezentativna oaza (morski park) za tipične morske organizme sjevernog Jadrana, odnosno njihovih naselja i zajednica. Od morskih organizama koji su zaštićeni zakonom o zaštiti prirode u podmorju Brijuna utvrđena je prisutnost periske (Pinna nobilis) i prstaca (Lithophaga lithophaga). Od zaštićnih morskih kralježnjaka povremeno more oko Brijuna posjećuju kornjače i dupini. Postoji nekoliko endemskih vrsta organizama npr. smeđa alga Jadranski bračić ili plaštenjak Jadranski ciganin
Podmorje obiluje raznim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba i drugim. Među ribama najzastupljeniji su lubini, orade, cipli, listovi, škarpine, ugori, zubaci, kavale… U prošlosti je u podmorju Brijuna utvrđeni velik broj vrsta koj se po prvi put spominju u Jadranu. Ovdje su opisane i neke za znanost nove vrste, kao rožnati koralj Alcyonium brionense (Kuekenthal 1906.), ili varijetet spužve Ircinia variabilis fistulata (Szymanski, 1904.).
KAMO NA IZLET
KRIŽEVCI
Kamo na izlet
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
PARKOVI PRIRODE
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET
Nacionalni parkovi
PARKOVI PRIRODE
Nacionalni parkovi
KAMO NA IZLET
KAMO NA IZLET