Plenković u Davosu: Transatlantsko partnerstvo važno za globalnu sigurnost ne može doći u pitanje zbog ekonomskih odnosa

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u Davosu gdje sudjeluje na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma. Danas je sudjelovao u raspravi na temu "Proširenjem do prosperiteta: Hoće li Europa rasti?", a održao je i niz bilateralnih susreta, između ostalih s predsjednikom Ukrajine i predsjednikom Azerbajdžana.

U svom izlaganju na panelu, premijer Plenković je podsjetio da je Hrvatska postala 28. punopravna članica Europske unije 1. srpnja 2013., i uz Grčku koja je ušla 1981., jedina je država koja je sama ušla u EU.

Kazao je da je naša zemlja u Uniju ušla gotovo 10 godina nakon jednog od najvećih proširenja 2004., a kao razlog je naveo posljedice velikosrpske Miloševićeve agresije, što je, kako je rekao, usporilo proces pristupanja svih zemalja bivše Jugoslavije, osim Slovenije.

Podsjetio je i da je devedesetih godina Europska unija bila otvorena za proširenje, osobito kad je riječ o zemljama iza željezne zavjese. Pojasnio je da su se uvjeti za pristupanje Uniji kasnije postrožili, ali da ih je Hrvatska uspjela ispuniti zahvaljujući, među ostalim, i suradnji s Haaškim sudom.

Ocijenio je dobrim što je naša zemlja Europskoj uniji pristupila u trenutku kad je bila spremna za članstvo. Podsjetio je i na odluku svoje prve Vlade o dubljoj integraciji Hrvatske u Europsku uniju, što je u konačnici i ostvarila ulaskom u Schengenski prostor, eurozonu te Europski stabilizacijski mehanizam.

Hrvatska je danas bolja zemlja, koristi od članstva u Uniji se itekako vide

Premijer je kazao da se koristi od članstva itekako vide, dodavši da je razina razvijenosti Hrvatske prije devet godina bila na 62 posto prosjeka razvijenosti EU, sada je na 78, a do kraja trećeg mandata ove Vlade ambicija je doseći 82 posto.

Naglasio je i da Hrvatska danas puno bolja i uređenija zemlja te se učinci članstva vide u ekonomskom, razvojnom i infrastrukturnom smislu, kao i u onom vrijednosnom poput vladavine prava, što smatra važnim za hrvatske građane i društvo.

Podsjetio je i da se raspoloženje o proširenju unutar Europske unije mijenja i istaknuo da već duže vrijeme nije vidio toliko pozitivan stav političkih lidera prema proširenju. Dodao je da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila puno toga. Za primjer je uzeo ispunjavanje NATO-ovog zahtjeva o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu te europsku perspektivu Ukrajine, Moldove i Gruzije.

Uz proračunske implikacije, naveo je još jedno važno pitanje vezano za proširenje, a to je proces odlučivanja u Europskoj uniji te struktura institucija.

"Današnja Unija s 27 i ona s teoretski osam ili devet novih članica već je drukčija organizacija. Već je sada čudna onima koji su bili dio nje kada je bilo šest članica. No, kada ih je 36, to je posve drukčija organizacija. Ta dva elementa će biti u podlozi dinamike proširenja", zaključio je Plenković.

Podržavamo europski put svih zemalja kandidatkinja, prenosimo naše znanje u želji da ispune potrebne reforme

U izjavi za medije osvrnuo se na daljnje proširenje Europske unije.

Zamah u vezi procesa proširenja postoji, kazao je, a nova Komisija želi novu strategiju proširenja i želi da se u novom mandatu institucija ostvari konačno da netko nakon Hrvatske postane članica EU-a.

U tom pogledu izmijenjena atmosfera ide u prilog i bržoj dinamici sa zemljama jugoistoka Europe i sa Ukrajinom i Moldovom.

"Mi podržavamo put svih tih zemalja. Želimo da ispune kriterije, da poduzmu reforme, prenosimo naše znanje i političku podršku", naglasio je.

Dodaje kako treba pritom voditi računa i o unutarnjim, prethodnim reformama Europske unije, jer svako novo proširenje podrazumijeva i promjene u okviru institucionalnoga balansa, odnosno procesa odlučivanja unutar Europske unije i zastupljenosti u institucijama.

Dodatno, tu je i proračunski utjecaj novih članica na pojedine politike, prije svega poljoprivrednu i kohezijsku, ali i uopće financiranje svih potreba.

Pragmatičan pristup u pregovorima o eventualnim carinama između EU i SAD-a

Upitan kako bi se Europska unija načelno trebala postaviti prema najavama predsjednika Trumpa o uvođenju carina, premijer je ocijenio kako su prve poruke koje su poslane još uvijek refleksija raspoloženja i dinamike u predizborno i izborno vrijeme.

Potreban je, naglašava premijer, pragmatičan pristup.

"Kada se iskristalizira u vezi čega bi bile nove carine, hoće li one biti širokopojasne ili specifične za pojedine proizvode i usluge, tada će se i sa strane Europske unije formirati zajednička pozicija i doći do razgovora i pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama", kazao je.

Nije poanta da transatlantsko partnerstvo, koje je važno za globalnu stabilnost i sigurnost, rješavanje i ruske agresije na Ukrajinu i krize na Bliskom istoku, dođe u pitanje zbog trgovinskih i ekonomskih odnosa, naglasio je premijer Plenković.

Uvjeren je kako se mogu naći kvalitetna rješenja.

Nastavljamo snažno podupirati Ukrajinu

Premijer Plenković susreo se danas i s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim. "Nastavljamo snažno podupirati Ukrajinu koja se herojski brani protiv ruske agresije", naglasio je Plenković na X-u te najavio skorašnji posjet premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj.

U izjavi za medije premijer je kazao kako se s predsjednikom Zelenskim sastaje redovito, a današnji sastanak bio je prije svega posvećen daljnjoj podršci i iskazu solidarnosti.

Nakon dolaska predsjednika SAD-a Trumpa, dodao je, i predsjednik Zelenski i svi ostali očekuju nove inicijative koje bi išle u smjeru postizanja mira.

Međutim, naglasio je, pozicija je Ukrajine, u čemu je Hrvatska podržava, da taj mir u svakom slučaju mora biti pravedan koji ne bi bio završio tako da bi bio nagrađen onaj tko je izvršio agresiju, a to je Rusija.

Čekaju se, dodao je, malo jasnije pozicije nove američke administracije, Ukrajina je i dalje spremna, prema onome što je on vidio, braniti svoju slobodu i teritorij, ali kao i svi želi mir.

Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Lihtenštajna

Na marginama Svjetskog gospodarskog foruma, premijer Andrej Plenković razgovarao je s  predsjednikom Iraka Latifom Rashidom o stanju na Bliskom istoku, bilateralnim odnosima i prilikama za jačanje gospodarske i energetske suradnje. "U procesu razminiranja i obnove infrastrukture u Iraku mogu biti korisna i iskustva hrvatskih stručnjaka i tvrtki", poručio je na platformi X.

U razgovoru s nasljednim knezom Aloisom od Lihtenštajna potvrdio je prijateljske odnose između dvije zemlje. "Produbljenju našeg partnerstva pridonijet će bilateralni sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji sam danas potpisao s premijerom Danielom Rischom", poručio je premijer Plenković.

Ustrajat ćemo na jačanju gospodarske suradnje i trgovinske razmjene te poticati još više tvrtki iz Lihtenštajna da prepoznaju potencijal poslovanja u Hrvatskoj, dodao je.

Snaženje energetske i gospodarske suradnja Hrvatske i Azerbajdžana

Sastao se i s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevom te poručio kako se nastavlja dijalog o nizu bilateralnih i globalnih tema, a prioritet je osnažiti energetsku i gospodarsku suradnju.
Podsjetio je da je najesen 2023. bio u službenom posjetu Azerbajdžanu, a prije nekoliko mjeseci na Konferenciji COP 29.

Dijalog, kojeg je ocijenio jako dobrim, je redovit. Ogromne količine nafte koju Hrvatska uvozi za svoje potrebe dolaze upravo iz Azerbajdžana, a jednako je tako kada je riječ o plinu, i zato je taj dijalog vrlo važan.

Razgovori s gospodarstvenicima o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku

"Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu prilika je i za razgovor s gospodarstvenicima i globalnim tvrtkama o ekonomskim kretanjima i mogućnostima ulaganja u Hrvatsku," poručio je predsjednik Vlade izvještivši da je održao bilateralne sastanke s predstavnicima Vise, DTEK-a i Swiss Rea: Robertom Thomasom, Maximom Timchenkom te Veronicom Scotti.

          

Snažno podupiremo reformske korake na europskom putu BiH

Premijer Plenković sastao se i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjaom Krišto s kojom je razgovarao o idućim reformskim koracima na europskom putu Bosne i Hercegovine, koji Hrvatska snažno podupire.

"Nastavljamo kvalitetnu suradnju s Vijećem ministara usmjerenu na jačanje bilateralnih odnosa i daljnje razvijanje gospodarske suradnje," kazao je Plenković.