Plenković: Politika ravnomjernog regionalnog razvoja izrazito je važna, moramo je učiniti vidljivijom u javnosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer u Šibeniku na konferenciji „Dani regionalnog razvoja“. Čestitajući na još jednoj uspješnoj organizaciji tog događaja, poručio je kako je on važan jer široj javnosti emancipira brojna razvojna postignuća i provedbu politike ravnomjernog regionalnog razvoja, za koju se kombiniraju nacionalna i europska sredstva. 

U svom je govoru premijer Plenković istaknuo važnost politike ravnomjernog regionalnog razvoja, primijetivši kako se, nažalost, njen uspjeh uzima često zdravo za gotovo te izrazivši žaljenje što ti brojni uspješni projekti, koji dižu kvalitetu života u svim krajevima Hrvatske, nemaju veću vidljivost u medijima i javnosti.

„Moramo svi skupa ovu temu učiniti malo zanimljivijom. Ovo je narodu, nažalost, dosadno iz razloga što smo doveli regionalni razvoj i ogromna sredstva do te razine da djeluju kao da je to normalno, rutinski i da se događa stihijski“, poručio je.

Radi se, dodao je, općenito o velikom komunikacijskom problemu o naših prvih 12 godina u Europskoj uniji i uopće onoga što su i koliko su nam pomogli politika ravnomjernog razvoja i veliki fondovi koji su nam na raspolaganju.

Jako smo uspješni u apsorpciji europskih sredstava

Govoreći o apsorpciji sredstava u proteklih nekoliko godina, premijer je istaknuo da su Hrvatskoj na raspolaganju bila sredstva iz čak četiri europska modula - stare financijske perspektive, aktualne, Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

S obzirom da smo jako mala zemlja pa se tako i tom temom bavi jako mali broj ljudi, apsorpcijske sposobnosti realno gledajući imaju svoje limite.

Međutim, naglasio je, unatoč tome i unatoč realno kratkom stažu u Europskoj uniji mi smo u tome jako dobro uspjeli.

Potrošili smo sve što nam je do sada bilo na raspolaganju, kazao je i izrazio posebno zadovoljstvo s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, dodajući da smo dobili odobrenje i za novu tranšu od milijardu i 100 milijuna eura koja će biti isplaćena prije Nove godine.

S obzirom na dinamiku ispunjavanja kriterija, dodao je, do kraja roka bit ćemo u poziciji iskoristiti svih tih dodatnih 10 milijardi eura koje su nam bile na raspolaganju.

Nije istina da više neće biti sredstava iz fondova, taj narativ služi za plašenje ljudi

I ovu prigodu premijer Plenković iskoristio je kako bi otklonio narativ koji se ponavlja u javnosti o tome da neće biti više sredstava iz europskih fondova.

„To jednostavno nije istina. Upravo suprotno, Europska komisija u srpnju je izašla s najvećim prijedlogom sedmogodišnjeg proračuna ikad od dva trilijuna eura“, ustvrdio je.

„Pa valjda će nešto od ta dva trilijuna ostati i za malog čovjeka u Hrvatskoj“, dodao je istaknuvši kako se takve teze plasiraju s političkim ciljem da preplaše ljude da ćemo gospodarski i razvojno stati.

Zato je apelirao na sve prisutne da javnosti objašnjavaju te teze i otklanjaju neistine kako nekoliko puta ponovljena laž ne bi postala istina.

Malo tko se tako brzo razvija kao Hrvatska

Premijer Plenković poručio je da je politikom modernog suverenizma izrazito osnažen međunarodni položaj Hrvatske.

Podsjetio je da je Hrvatska iz nezavidne pozicije stigla tu gdje danas je, a to je zemlja koja je skočila najviše u smislu stupnjeva kreditnog rejtinga od Covida i energetske krize do sada od bilo koga.

Malo je tko došao tako brzo sa 61 posto prosječne razvijenosti Europske unije po kriteriju BDP per capita na 78 posto, dodao je.

Upravo zbog svega što je naveo, kazao je, nastojat će dodatno približiti javnosti raspravu koja slijedi o novom višegodišnjem financijskom okviru.

Naime, pojasnio je, mijenja se poprilično toga u odnosu na ono na što smo navikli, pogotovo za one koji su dugo u Europskoj uniji pa to doživljavaju kao veliku promjenu.

Promjena je u smislu da bi na kraju trebala biti nova velika tri stupa - nacionalne i regionalne omotnice, fond konkurentnosti i globalna Europa, a broj programa se smanjuje na svega 16.

Dakle, puno jednostavnija, koncentriranija i kompaktnija metodologija rada u korištenju sredstava iz europskog proračuna.

Kroz pregovore o europskom proračunu ćemo se boriti da sredstva za Hrvatsku budu što veća

Uz to, veliki izdatak bit će i otplata sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije.

„Normalno je da ćemo se morati boriti kroz pregovore da ta sredstva koja će Hrvatskoj, koja je još uvijek neto primateljica , biti na raspolaganju do 2034. budu što veća“, poručio je.

S obzirom da smo danas puno ekonomski snažniji i razvijeniji, pojasnio je premijer, to podrazumijeva da ćemo u budućnosti uplaćivati i više sredstava nego što to radimo danas, podsjetivši da trenutno uplaćujemo 900 milijuna eura, a procjene su da ćemo godišnje uplaćivati oko milijardu i pol eura u razdoblju 2028. - 2034.

Zato će biti jako važno, naglasio je, kako ćemo koristiti ona sredstva koja će nam biti taj neto višak, a veliki naglasak stavit će se na infrastrukturne projekte, gospodarstvo te na različita ulaganja od poljoprivrede do kohezijske politike.

Nastavljamo s naporima za smanjivanje nejednakosti 

Premijer Plenković je istaknuo kako će suradnja središnje vlasti sa županijama, gradovima i općinama kroz različite formate, od sastanaka do savjeta i vijeća, poput Savjeta za Slavniju, Baranju i Srijem, Savjeta za jadransku hrvatsku, Otočkog vijeća i tako dalje, dati alate za točno mjerenje razvojnog skoka i napretka.

Učinit ćemo napore da smanjujemo nejednakosti, poručio je.

„Moramo paziti da nam nejednakosti, što stjecajem okolnosti, što dinamikom razvoja, što posljedicama rata, depopulacije, prometne izoliranosti, ne stvore situaciju gdje ćemo imati ozbiljne unutarnje strukturne konflikte“, upozorio je istaknuvši da je zato politika ravnomjernog regionalnog razvoja jako važna.

Na kraju je najavio da će se do kraja godine održati još jedan sastanak Vlade sa županima, predstavnicima gradova i općina i sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a to su sve formati na kojima se razgovara upravo o toj temi.

Dodao je kako bi želio da iskustva s lokalne razine upravljanja budu važan doprinos formiranju nacionalne politike.