U 2024. inflatorni pritisak pao, cijene nisu. Najbolji
mehanizam reguliranja cijena je sankcionirati one koji ih podižu
Potpredsjednik
Vlade i ministar financija Marko Primorac poručio je da su Vladine procjene
inflacije bile između 2,9 i tri posto u prošloj godini.
"Naše
procjene inflacije su bile između 2,9 i tri posto u 2024. godini. S obzirom na
ovaj završni podatak, mislim da se radi o inflaciji od 2,975, čime smo vrlo
dobro pogodili kretanje inflacije. U 2025. očekujemo smanjenje inflatornih
pritisaka. U 2024. je inflatorni pritisak pao, što ne znači da su cijene pale,
dapače, one rastu. U 2025. godini očekujemo stopu inflacije od 2,7 posto“,
izjavio je Primorac nakon sastanka vladajuće koalicije. Dodao je da će
popuštanje inflatornih pritisaka biti blaže, ali i dulje te da moramo biti
svjesni utjecaja brojnih makroekonomskih indikatora.
Povećanje inflatornih pritisaka nastaje zbog povećane potražnje za dobrima i
uslugama
„Ono o čemu nas izvještava ECB, kao institucija zadužena za donošenje
adekvatnih mjera, sugerira da je inflacija tu na neko dulje vrijeme, po blago
povećanim stopama. Normalne stope inflacije koje osiguravaju stabilan
gospodarski rast su oko dva posto, stopa u Hrvatskoj je blago povećana, ona će
se smanjivati, međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi
željeli", kazao je ministar financija.
Primorac je poručio da Vlada tome može doprinijeti držanjem deficita pod
kontrolom i obuzdavanjem potrošnje, odnosno potražnje za određenim
proizvodima i uslugama.
„Povećanje inflatornih pritisaka nastaje zbog povećanja potražnje za dobrima i
uslugama na tržištu. Ako je potražnja veća, cijene su veće. Možda je i stabilan
gospodarski rast, nekoliko puta veći od EU prosjeka, nešto što blago doprinosi
povećanju inflatornih pritisaka. To osigurava porast plaća i zaposlenosti. Na
nositeljima makroekonomske politike je naći balans između toga“, rekao je
ministar, pritom objasnivši kako dolazi do inflacije, ali i kako ju spriječiti.
ECB kroz utjecaj na ključne kamatne stope nastoji osigurati veću ili manju
svotu novca na tržištu. Kad je inflacija veća, kamate će se povećati, a banke
će preusmjeravati svoje depozite u centralu. Kad potražnja padne, tako će
padati i inflacija, ali time je ugrožen gospodarski rast. Kad ECB počne
smanjivati kamatne stope, automatski se događa povećanje potražnje, što utječe
na inflatorne pritiske. Vlada može nastojati svojim mjerama ne poticati dodatno
inflaciju i može za najugroženije građane osigurati od toga, kao i uvesti
administrativne mjere za određivanje cijena, istaknuo je ministar financija.
Ublaženi troškovi proizvodnje u industriji
Vlada je dosad ograničavala marže energenata i cijena struje i time je
ograničila cijene u industriji. Time smo uspjeli ublažiti troškove proizvodnje
u industriji, izjavio je Primorac.
Dodao je da je inflacija, iako je blago povećana u odnosu na uobičajene
stope, posebno zabrinjavajuća za one s najnižim primanjima.
„Nema razloga za strah, niti bih plašio građane i poduzetnike. Pratimo
situaciju u Njemačkoj i drugim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima.
Situacija u tim zemljama zanima naše poduzetnike, ako tamo dođe do pada
potražnje to bi moglo utjecati na naše izvoznike. Nema razloga za zabrinutost, očekujemo da
inflacija bude 2,7 posto“, poručio je Primorac.
Vlada nema instrumente za obuzdavanje inflacije
Dio javnosti zagovara uvođenje poreza na ekstraprofit, Primorac je kazao da taj
porez može imati pozitivne i negativne konotacije.
„Porez na ekstraprofit bio je uveden jednokratno i smatrali smo da je tad to
ispunilo svrhu,“ odgovorio je ministar financija upitavši zašto zagovornici tog
poreza ne misle da bi dionici ponovno izigrali Vladi i podigli cijene za visinu
poreza.
Nema lijeka za inflaciju, niti to itko može riješiti odmah, instantno i sa svim
mjerama koje postoje. Vlada nema instrumente za obuzdavanje inflacije, jer bi
onda svaka vlada donijela dekret i spriječila rast cijena. Upogonili smo sve
instrumente koje imamo i ne treba nitko nasjedati na to da se nešto može brzo i
instantno“, naglasio je Primorac.
Šušnjar pozvao građane na kažnjavanje trgovaca koji neopravdano dižu cijene
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je kako je inflacija je u skladu s
očekivanjima i projekcijama Ministarstva financija, oko tri posto.
Dodao je kako se podatke o inflaciji treba korelirati s rastom
BDP-a. "Kada gospodarstvo raste, nužno idu i neželjene stvari kao što
je inflacija", rekao je.
Potom je apelirao na potrošače da budu odgovorni jer, kako je rekao, neke
stvari nisu toliko poskupile koliko su poskupile prema krajnjim kupcima.
"Stoga koristim i ovu priliku da naše potrošače pozovem na odgovornost i
da sankcioniramo one koji neopravdano podižu cijene. To je najbolji mehanizam
za regulaciju cijena", rekao je Šušnjar.
Dokle god potrošnja nekontrolirano ide i trgovci se ponašaju neodgovorno i dižu
cijene, istaknuo je.
Vlada je poduzela niz mjera za smanjenje inflatornih pritisaka
Ustvrdio je da je Vlada poduzela niz mjera kako bi smanjila inflatorne
pritiske, kao što je smanjivanje stope PDV-a na hranu.
"Nažalost, puni efekt te mjere nije postignut, jer su neki ostavili
razliku tih iznosa u svojim profitima i maksimalizirali ih nauštrb
građana", rekao je ministar.
Podsjetio je i na Vladine intervencije u priuštivost
cijena energije.
"Glavne komponente života Vlada regulira i nastoji da oni budu za sve
građane priuštivi", ustvrdio je.
Što se tiče mogućnosti proširenja liste proizvoda s ograničenim cijenama,
izvijestio je da su pri kraju analize te će idućih tjedana lista biti
moderirana, gdje bi neki proizvodi mogli ispasti s nje zbog cijene, kao
što su jabuke, ali neki će biti i stavljeni.
Smanjenje stopa PDV-a nije polučilo željeni efekt
"Savjetujem građanima da budu odgovorni potrošači i da tako reguliramo
tržište. Na te izbore idemo svaki dan, tako možemo doprinijeti kao potrošači
regulaciji cijena", rekao je Šušnjar.
Potrošači, prema njegovim riječima, moraju pokazati odgovornost i što više
sankcionirati trgovce koji neopravdano dižu cijene.
Kaže da su financijski podaci javno dostupni i pokazuju jako visoke profite, od
pekara do trgovaca, no smatra da oni moraju imati i određenu društvenu
odgovornost.
„Smanjenje pojedinih stopa PDV-a nije polučilo željeni efekt, jer za iznos
smanjenja stopa nije pala cijena, no reakcija tržišta je da se i dalje kupuje,
ne samo prehrambene proizvode, što trgovci koriste“, smatra Šušnjar.
Izvor: Vlada / Hina
Gospodarstvo
Vlada RH
Vlada RH
Gospodarstvo
Graditeljstvo
ENERGIJA
EKOLOGIJA
Gospodarstvo
Poljoprivreda
Financije
EKOLOGIJA
NA DANAŠNJI DAN
EKOLOGIJA
NA DANAŠNJI DAN
KAMO NA IZLET
EU
Vlada RH