U svjetlu brojnih globalnih izazova, Inicijativa triju mora ima poseban politički i geostrateški značaj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na 10. sastanku na vrhu Inicijative triju mora. Tijekom boravka u Varšavi predsjednik Vlade Plenković sastao se i s predsjednikom Vlade Republike Poljske Donaldom Tuskom s kojim je razgovarao o nastavku izvrsne suradnje te s hrvatskim gospodarstvenicima koji će sutra sudjelovati na Poslovnom forumu.

U svjetlu brojnih globalnih izazova ovaj sastanak ima poseban politički i geostrateški značaj, poručio je premijer nakon Poslovnog panela na kojem je sudjelovao zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejom Dudom i ministrom energetike SAD-a Chrisom Wrightom.

"Usto, za Hrvatsku ima i važnu gospodarsku dimenziju jer robna razmjena sa zemljama članicama Inicijative raste i doseže 22,8 milijardi eura, što je 35 posto naše sveukupne trgovinske razmjene", objavio je Plenković.

Dodao je kako će proširenjem kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardi kubnih metara godišnje Hrvatska moći plinom opskrbljivati zemlje srednje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište.

Tijekom boravka u Varšavi predsjednik Vlade Plenković sastao se i s predsjednikom Vlade Republike Poljske Donaldom Tuskom. Bilo je govora o nastavku izvrsne suradnje u okviru Europske unije, NATO-a i Inicijative triju mora.

Želimo stvoriti pretpostavke za daljnje povećanje trgovinske razmjene koja trenutačno iznosi 2,2 milijardi eura, kao i za rast broja poljskih turista u Hrvatskoj kojih je lani bilo 1,16 milijuna, poručio je Plenković nakon sastanka.

Razgovarali su i o prioritetima poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije, izradi novog europskog proračuna, važnosti postizanja pravednog mira u Ukrajini, kao i ulaganjima u jačanje obrambenih sposobnosti.

Važna suradnja ovog dijela Europe sa SAD-om

Plenković je istaknuo da je Inicijativa osnovana prije deset godina na inicijativu bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Kao pridružene članice Inicijativi će se priključiti Crna Gora i Albanija, uz ranije zemlje u tom statusu Moldaviju i Ukrajinu, a Turska i Španjolska postat će novi strateški partneri.

"To pokazuje koliko je Inicijativa vitalna, a važna je i snažna prisutnost SAD-a", rekao je Plenković, podsjetivši da na sastanku sudjeluje i američki tajnik za energetiku Chris Wright što je važno za ukupnu suradnju ovog dijela Europe sa SAD-om".

Premijer je ponovio da je za naše sugrađane posebno važno da zemlje koje sudjeluju u Inicijativu predstavljao 35 posto naše vanjske trgovine.

"Dakle, oko 23 milijarde eura je razmjena s partnerima koji su danas na ovom sastanku", poručio je.

Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom

Najavio je da će se, nakon što sutra Hrvatska preuzme predsjedanje od Poljske, dogodine ovakav sastanak i gospodarski forum organizirati i u Hrvatskoj.

"Mi ćemo u razdoblju koje je pred nama nastojati predstaviti naše prioritete. Prvi prioritet je nastavak ekonomske i energetske suradnje te suradnje u području infrastrukture. Želimo povezivati Baltik i Jadran, ali i Crno more i Jadran kao i Crno more i Baltik više nego je bilo do sada, kao i jačati parlamentarnu suradnju kojoj želimo dati snažniju dimenziju ", kazao je premijer.

Istaknuo je i činjenicu da Hrvatska postaje novo energetsko čvorište, s obzirom na terminale na Krku i za naftu i za ukapljeni plin.

Podsjetio je da je LNG terminal zakupljen do 2037., a do sada je 65 posto brodova koji su doveli plin u Hrvatsku došlo iz SAD-a.

Naglasio je da nas proširenje kapaciteta LNG-a čine neovisnima u smislu dobavnih pravaca.

"Proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje Hrvatska će moći plinom opskrbljivati zemlje središnje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište", kazao je premijer.

Dodao je da, globalno gledajući, svaka kriza koja u sebi ima povećanje cijene energenata ima direktan učinak na gospodarstvo i na socijalnu situaciju, a u konačnici i na inflatorne pritiske, ponovivši da smo mi to u zadnjih nekoliko godina uspjeli prilično dobro izbalansirati i izbjeći veći rast cijena energenata.

Sjajni odnosi između Hrvatske i Poljske

Odgovarajući na novinarsko pitanje Plenković je istaknuo da je Poljska članica Europske unije od 2004. godine te se otad munjevito razvijala. Kazao je da su Varšava, Prag i Budimpešta još od 1989. godine postali novi centri koji su privukli strana ulaganja - ključne velike kompanije, odvjetničke i konzultantske firme te medije i sveučilišta.

"Sve što se bitno događalo u srednjoj Europi početkom devedesetih događalo se u ta tri grada. I oni su otišli daleko brže i snažnije naprijed i lovili su korak za zemljama zapadne Europe kao što mi lovimo korak za njima", izjavio je premijer.

Ulaganja u infrastrukturu ocijenio je impresivnima a osim doga, dodao je, Poljska je u posljednje vrijeme na prvom mjestu po ulaganjima u obranu.

"Ulaže jako puno i u kopnenu vojsku i u zrakoplovstvo i nastoji se osnažiti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu", rekao je predsjednik Vlade.

Kazao je da Hrvatska s Poljskom ima jako dobru suradnju u pogledu ekonomskog razvoja i decentralizacije te su na tom planu uspostavljena brojna partnerstva i prijateljstva.

"Mislim da su odnosi između Hrvatske i Poljske sjajni. I iz osobnih kontakata dugi niz godina, istinski gledano - prijateljski", ocijenio je premijer.

Plenković se sastao i s hrvatskim gospodarstvenicima koji sudjeluju na poslovnom forumu koji se održava uz sastanak na vrhu Inicijative triju mora.