Rijeka dobila autonomiju

Grad Rijeka s okolicom definiran je kao corpus separatum ili odvojeno tijelo.

Dana 23. travnja 1779. godine carica i kraljica Marija Terezija izdala je ispravu kojom je grad Rijeka s okolicom definiran kao “odvojeno tijelo pridruženo svetoj ugarskoj kruni” (lat. “separatum sacrae regni Hungariae coronae adnexum corpus”) zbog svoje važnosti kao luke. Napomenimo da je Rijeka  prvi put dobio dobila autonomiju 1719. kada je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI., povlasticom sličnom onom dodijeljenom slobodnoj carskoj luci i gradu Trstu. Godine 1776. carica Marija Terezija dodjeljuje Rijeku izravno Kraljevini Hrvatskoj, da bi samo tri godine gradu i okolici ponovo promijenila status.

Spomenuta definicija Marije Terezije proizvela je mnoge sukobe između hrvatskih i ugarskih političara. Naime, Mađari su smatrali da je time Rijeka odvojena od Hrvatske tj. da je dobila zaseban status otprilike jednak čitavoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Pojam corpus separatum ili odvojeno tijelo po mađarskom bi tumačenju označavao politički entitet koji je u odnosu prema kruni sv. Stjepana imao status sličan statusima pojedinih sastavnih kraljevina (Kraljevine Ugarske i Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije). To bi značilo autonomiju znatno veću od npr. autonomije slobodnih kraljevskih gradova ili županija. Hrvatski su političari tumačili da Rijeka dobivanjem te autonomije nije oduzeta Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, nego da je i dalje ostala njen diosamo s (polu)autonomnim statusom.

S kraćim prekidima, poput francuske okupacije i neposrednog razdoblja nakon nje te Jelačićevog pripajanja Rijeke matici Hrvatskoj 1848., posebni status Rijeke trajao je sve do raspada Austro-Ugarske 1918. godine. Kasnije, između 1920. i 1924. ugrubo na području nekadašnjeg Corpusa separatuma postojala je Slobodna Država Rijeka.

Izvor: Povijest.hr