Započinje jesenska akcija oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske

Jesenska kampanja započinje 07. listopada 2025. sa lokacije aerodroma Vinkovci i aerodroma Brač odakle će se mamci prvo polagati u području istočnog dijela Hrvatske i području Dalmacije. Nakon toga  distribucija će se  provoditi iz aerodroma Varaždin  u područjima sjeverne Hrvatske i aerodroma Krk  na području Gorskog kotara i Istre.

Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 31. listopada 2025., ovisno o vremenskim prilikama.

O bolesti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti. Divljim mesojedi iz porodice Canidae, predstavljaju glavne rezervoare bolesti te su odgovorni za održavanje ciklusa pojave bolesti u prirodi, a posljedično i za perzistenciju bolesti u populaciji domaćih životinja.

Dok se silvatična bjesnoća, koja se u prirodom ciklusu održava u populaciji divljih mesojeda, uglavnom pojavljuje na području sjeverne hemisfere, urbana bjesnoća čiji su glavni rezervoar psi ima daleko veći značaj za javno zdravstvo u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća uzrokuje do 99% smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže su pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi.



Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira bjesnoću kao tzv. zanemarenu zoonozu te uz Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja ( WOAH) podupire sve aktivnosti usmjerene na širu dostupnost adekvatne zaštite za zdravlje ljudi. Kontrola urbane bjesnoće provodi se putem masovnih kampanja cijepljena pasa i kontrole populacije pasa lutalica, što se smatra jedinom učinkovitom metodom eradikacije bolesti.
 

Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj

Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su  oboljelu  populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija)  te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.  

Bjesnoća i čovjek

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti  o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno. 

Vjerojatnost izloženosti čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).

Kontrola bjesnoće -Oralna vakcinacija lisica

Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost  hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, te sufinancira isto.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.

Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na slijedeći način:
                                                                                                                                                                                                          

• Na jednom km² zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m,
• 25 mamaka polaže se na površini od 1 km², čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80m,
• Tijekom 2025. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području  Republike Hrvatske,  izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.

 
Vakcinalni mamci - karakteristike cjepiva

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj biti će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.

Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić;  specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Područje Hrvatske na kojem se provodi polaganje mamaka tijekom razdoblja mjeseca listopada 2025. godine (jesenska akcija oralne vakcinacije lisica)

U slučaju povoljnih vremenskih uvjeta ukupna količina mamaca biti će distribuirana tijekom petnaest radnih dana. Jesenska kampanja započinje 07. listopada 2025. sa lokacije aerodroma Vinkovi-Sopot i aerodroma Brač. Mamci će se prvo polagati u području istočnog dijela Hrvatske i na području Dalmacije. Nakon toga  distribucija će se  provoditi usporedno iz aerodroma Varaždin u područjima sjeverne Hrvatske i s aerodroma Krk ( Rijeka) na području Gorskog kotara i Istre. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 31. listopada 2025., ovisno o vremenskim prilikama.

Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica.

Oralna vakcinacija lisica kompleksan je projekt koji uključuje suradnju mnogobrojnih državnih tijela, a osobito tijela nadležnih za veterinarstvo i lovstvo te javno zdravlje, i svakako zahtjeva punu suradnju i informiranost  javnosti. U provedbi programa kroz odstrel lisica te njihovu dostavu u ovlaštene veterinarske organizacije, kao i dostavu uginulih divljih životinja ili divljih životinja stradalih u prometu  važnu ulogu imaju lovačka društva i građani.

Budući planovi vezani uz provedbu oralne vakcinacije lisca

Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provoditi će se do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju provedba programa biti će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. „zaštitne zone“ koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.

Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima

Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.

Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.  

Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.

U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji RIZIK za infekciju s virusom  BJESNOĆE. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno  sapuna i tekuće vode te se što prije javiti LIJEČNIKU ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.



Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2025. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.

Upiti vezano za provedbu oralne vakcinacije lisica mogu se uputiti elektronskim putem na e-mail adresu veterinarstvo@mps.hr ili telefon: 01 6443 540.