Ministar Bačić predstavio nacrte novih Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu

U prostoru NSK u Zagrebu, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je resornim komorama i socijalnim partnerima nacrte prijedloga Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji su jučer upućeni u javno savjetovanje. Nakon predstavljanja održana je rasprava.

Ministar Bačić istaknuo je da će novi zakoni pojednostaviti procedure, povećati transparentnost, ubrzati poslovne procese. Naglasio je kako se zakoni donose u skladu s ciljevima Nacionalnog plana stambene politike do 2030., koji su priuštivo i održivo stanovanje te stavljanje prostora u funkciju stanovanja. Donošenje zakona planirano je do kraja ove godine.
 

Zakon o prostornom uređenju

„Novim zakonom uvodi se digitalna izrada prostornih planova u aplikaciji ePlanovi, čime će se ujednačiti način planiranja, neovisno o tome koji dio Hrvatske oni pokrivali, a pomoći će i struci i korisnicima prostora“, istaknuo je ministar Bačić. Uvodi se i obveza izrade stručnih podloga, koje do sada nisu bile nužne, a od ključne su važnosti za projekte koji upravljaju infrastrukturom i prirodom.

Predviđene su i veće ovlasti jedinica lokalne samouprave, uvođenje hibridnih modela prostornoga uređenja (urbanistički i infrastrukturni projekt), jasni rokovi i uvjeti urbanističkih i arhitektonskih natječaja te unapređenje planiranja prostora pomorskog dobra.

„S obzirom na devastiranje i ugrožavanje pomorskog dobra, važno je očuvati obalu koja predstavlja najkvalitetniji prostor u Hrvatskoj - u interesu je države da se on sačuva“, poručio je ministar i dodao da su u zakonu jasno definirana ograničenja gradnje i zabranjeni zahvati u određenim zonama i na udaljenostima od obale.

Jedna od značajnih novina je i urbana komasacija — instrument prostornog planiranja kojim se postojeće katastarske čestice malih površina i nepravilnih oblika pretvaraju u građevne čestice pravilnog oblika, čime se omogućava učinkovitije uređenje građevinskog zemljišta. Novi Zakon uređivat će i sprječavanje nepotrebnog širenja građevinskih područja, također s ciljem očuvanja prostora.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac, istaknula je da su prijedlozi koje je struka godinama zagovarala uvaženi i da se suradnja s Ministarstvom razvija u pravom smjeru. Naglasila je kako je uspostavljena dobra komunikacija, prihvaćene su brojne ideje struke i dobar dio od deset točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornoga planiranja.

Važna novost je i uvođenje posebnih zona priuštivog stanovanja, koje će se posebno planirati i za koje će se projekti moći brže realizirati na temelju lokacijske dozvole, na površinama određenim zakonom.

Kao primjer i preteču takvog modela, ministar je naveo projekt proširenja stambenog fonda u Sisačko-moslavačkoj županiji s 59 novih višestambenih zgrada. Ovaj model pokazuje da je brža i učinkovitija realizacija priuštivog stanovanja moguća jer su u kratkome roku izgrađena tri nova naselja i završene 32 višestambene zgrade.

Zakon o gradnji

S ciljem jasnijeg i učinkovitijeg propisivanja pravila za gradnju i energetsku učinkovitost u zgradarstvu, kao i činjenice da postojeći Zakon o gradnji detaljno obrađuje samo jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu, novi zakonodavni okvir podijeljen je na dva zakona: Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

Cilj novog Zakona o gradnji je povećati učinkovitost i transparentnost graditeljskog sustava. Predviđa se nova klasifikacija građevina, uvođenje BIM modela, te se povećava uloga projektanta koji samostalno prikuplja uvjete priključenja i posebne uvjete kroz sustav eDozvola. Kroz novo zakonsko rješenje predlaže se i uvođenje obveznog očevida prije izdavanja dozvole, a investitor koji započinje gradnju prije izdavanja dozvole obvezan je platiti posebnu naknadu. Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole.

„Važno nam je da dostignemo ciljeve Nacionalnog plana stambene politike kroz ubrzanje postupka izdavanja građevinskih dozvola. Želimo da investitori imaju jasnu proceduru i dokumentaciju, a pritom ćemo propisati uvjete i osnovne parametre za izgradnju višestambenih zgrada“, istaknuo je ministar Bačić.

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, pozdravila je razdvajanje zakona jer će isto značajno pojednostaviti postupke kod manje složenih građevina. Istaknula je da je većina primjedbi Komore uvažena te je pozdravila i uvođenje BIM-a, uz napomenu da njegova implementacija zahtijeva znatne resurse i vrijeme, osobito za manje i srednje poduzetnike.


Zakon o energetskoj učinkovitosti

Ovim zakonom prvi put se na jednom mjestu uređuju sve odredbe vezane uz energetsku učinkovitost u zgradarstvu, uključujući poboljšanje energetskih svojstava zgrada i usklađivanje s temeljnim zahtjevima struke i načelima održivosti. Također, uvodi se Nacionalni plan obnove zgrada i pojam zgrada nultih emisija.

„Kao članica Europske unije imamo obvezu do 2050. godine uspostaviti fond zgrada s nultim emisijama, a naša zakonska rješenja moraju biti usklađena s europskom direktivom“, naglasio je ministar Bačić. Dodao je da će do 2028. sve zgrade u vlasništvu javnih tijela morati imati nultu emisiju, a do 2030. taj će uvjet vrijediti i za sve nove zgrade.

Zoran Veršić iz Hrvatske komore arhitekata naglasio je da se ovim zakonom preuzimaju europske norme te da je dugogodišnja suradnja s Ministarstvom i Upravom za energetsku učinkovitost bila kontinuirana i uspješna.

Maja Pokrovac iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske istaknula je zadovoljstvo što su u zakon uvršteni prijedlozi vezani uz eksploatacijska polja i agrosolarne mjere.

„Hrvatska je treća u Europi po površinama poljoprivrednog zemljišta, na koje snažno utječu klimatske promjene i suše. Drago nam je što Ministarstvo prepoznaje da solarna tranzicija mora biti što jednostavnija i dostupnija“, rekla je.

Ministar Bačić zaključio je kako je zadovoljan dosadašnjom suradnjom sa strukom, naglasivši da je, uz čuvanje stručnih standarda, jednako važno osigurati realizaciju projekata. Najavio je i novi paket zakona koji su u normativnom planu donošenja Ministarstva za naredno razdoblje.

Nacrti prijedloga zakona dostupni su na portalu eSavjetovanja, a javno savjetovanje otvoreno je do 4. listopada 2025. godine.