Hrvatska je izgradila svoj dio autoceste na transeuropskom Koridoru Vc; od Osijeka do Budimpešte za samo dva sata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer na svečanom obilježavanju završetka izgradnje koridora VC autoceste A5, dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Tom je prigodom poručio da je Hrvatska dovršetkom ove dionice u potpunosti ispunila svoj dio obaveza na tom transeuropskom prometnom koridoru od Budimpešte do Ploča. Projekt završetka autoceste A5 od iznimne je važnosti za gospodarstvo Osijeka, Slavonije i cijelog istoka Hrvatske jer povezuje regiju s europskom prometnom mrežom i otvara nove mogućnosti razvoja.

U Hrvatskoj, dodao je, jest nešto malo manje od 100 kilometara tog Koridora, a u mandatima ove Vlade radilo se na tri faze ovoga projekta. Podsjetio je da je prije četiri godine otvoren most na Svilaju, u međuvremenu je dovršena dionica od Osijeka do Belog Manastira, a danas i ova posljednja.

„Spojili smo Budimpeštu i Osijek na praktički samo dva sata vožnje“, istaknuo je dodavši kako se radi o ogromnom koraku povezivanja Hrvatske i Mađarske.

Zahvalio je svima koji su predano radili na ovom važnom prometno-infrastrukturnom projektu.

Većina preostalog dijela koridora koji se treba dovršiti nalazi se u Bosni i Hercegovini, a kada se taj dio dovrši, kazao je premijer, osjetit će se intenzitet prometa i razvojni zamah koji ova četverotračna autocesta ima za povezivanje zemalja srednje Europe.

Premijer je podsjetio na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji je označio veliki zaokret nacionalne politike prema pet slavonskih županija, kojim je i ovaj projekt vratio na izvorne postavke. Jer, pojasnio je, bilo je promišljanja da se umjesto četverotračne autoceste ovdje grade samo dvije trake.

Žila kucavica ekonomskog razvoja ovog dijela Europe

„Ta naša odluka imat će, uvjeren sam, u godinama koje su pred nama dalekosežne i pozitivne posljedice za razvoj i za međusobnu suradnju“, poručio je istaknuvši da je Koridor Vc žila kucavica ekonomskog razvoja ovog dijela Europe.

To je posebno važno za odnose između Hrvatske i Mađarske koji će i time dobiti na intenzitetu, dodao je, osobito povezanost, razmjena, međusobno razumijevanje, gospodarski odnosi te briga o nacionalnim manjinama, kako o mađarskoj u Hrvatskoj, tako i o hrvatskoj u Mađarskoj.

Zahvalio je na svečanosti nazočnom predstavniku mađarske Vlade, ministru graditeljstva i prometa Lazaru, na potpori koju mađarska Vlada daje predstavnicima hrvatske manjine.

Govoreći o širem, europskom kontekstu, premijer je istaknuo članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, koje je učinilo veliku razliku u kvaliteti života, te podcrtao politiku hvatanja koraka s članicama koje su duže u Europskoj uniji, pa tako i s Mađarskom, kojoj je i ovom prigodom zahvalio na potpori u procesu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji.

Naveo je da je Hrvatska, sa 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije u 2016., dosegla 78 posto razvijenosti što svjedoči o konkretnim rezultatima i postignućima.

Svi stanovnici istoka Hrvatske imat će puno koristi od ove autoceste

Od preostalih velikih prometnih projekata koje još treba dovršiti, premijer je naveo dovršetak autoceste do Dubrovnika te brzih cesta koje će povezati još nekoliko preostalih središta županija s mrežom autocesta.

Prije samo desetak dana, podsjetio je, puštena je u promet obnovljena cijev tunela Učka, pa je tako, uz Baranju, i Istra četverotračnom autocestom u potpunosti povezana s mrežom hrvatskih autocesta.

„To su postignuća koja su trajna i upućuju na pažljivo kalibriranu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, što je jedna od najvažnijih i najuspješnijih naših politika u proteklih nekoliko godina“, poručio je.

Na kraju je izrazio uvjerenje da će svi stanovnici istoka Hrvatske imati puno koristi od ove autoceste, a Vlada će nastaviti raditi jednako angažirano kao i do sada, osobito, nakon realizacije svih velikih prometnih projekata, na revitalizaciji željezničke infrastrukture.

Velika tragedija u slovenskim Alpama, izražavamo sućut obiteljima poginulih

U izjavi za medije nakon svečanosti, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme, prvenstveno na tragičnu pogibiju hrvatskih planinara u slovenskim Alpama izrazivši žaljenje i sućut njihovim obiteljima.

Zahvalio je svim slovenskim službama spašavanja koje su u protekla dva dana činile sve što mogu kako bih ih pronašle.

Kazao je da je u jučerašnjem kontaktu sa slovenskim premijerom Golobom, kao i u razgovorima između resornih ministara, iskazana spremnost da i Hrvatska, ako zatreba, pošalje svoje spasilačke timove.

Nadamo se da će ovaj put proces izbora čelnika Vrhovnog suda biti uspješniji

Upitan o procesu izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, s obzirom da je danas zadnji rok za predaju kandidatura, premijer je kazao kako prvo treba vidjeti prijave, a onda će se, sukladno daljnjoj proceduri, vidjeti što će se dalje događati.

Što se nas tiče, dodao je, mi smatramo da je procedura javnog poziva dobra, jer omogućuje svim kvalificiranim kandidatima koji ispunjavaju kriterije da se prijave.

Nakon toga, podsjetio je, slijedi DSV pa predsjednik Republike pa opća sjednica Vrhovnog suda pa saborski odbor pa plenarna rasprava.

Izrazio je nadu da će ovaj put taj proces biti uspješniji nego zadnji i predzadnji put.

JANAF je siguran alternativni pravac opskrbe naftom, ovaj tjedan pregovori s MOL-om

Osvrnuo se i na razgovore između MOL-a i JANAF-a o opskrbi sirovom naftom, kazavši da su oni planirani sredinom ovog tjedna u Zagrebu, o čemu je razgovarao prošlog tjedna s mađarskim premijerom Orbanom.

JANAF je važan gospodarski subjekt, istaknuo je podsjetivši da, primjerice, opskrbljuje dopremanje čak 95 posto sirove nafte u Srbiju.

Jednako tako, dodao je, može dopremiti sve potrebe za rafineriju u Mađarskoj i Slovačkoj.

„JANAF je alternativni dobavni pravac za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj i u potpunosti može služiti kao siguran opskrbni pravac“, istaknuo je.

S obzirom na promijenjene okolnosti, osobito u pogledu stava administracije američkog predsjednika Trumpa, koji želi da se na razini Europske unije prestane uvoziti ruska nafta, mi našim susjedima nudimo alternativni siguran pravac, naglasio je premijer Plenković.

Što se tiče cijene, kazao je kako JANAF ima svoje transportne tarife, a stvar je pregovora između JANAF-a i MOL-a da postignu odgovarajuće rješenje.

Takvi se pregovori vode i s NIS-om, kazao je i dodao kako nije do sada čuo da je NIS imao neki problem s cijenom transportnih tarifa.

Hrvatska želi pridonositi energetskoj sigurnosti ovog dijela Europe

Željeli bismo da dogovor između JANAF-a i MOL-a na bazi višegodišnjih ugovora i većeg volumena dovede i do povoljnije cijene, rekao je premijer pojasnivši da svi ti naftovodi funkcioniraju na bazi da je cijena manja što je dulji rok i veća količina zakupa.

„Hrvatska je partner i zemlja koja želi osigurati energetsku sigurnost svojim susjedima i time pridonositi energetskoj sigurnosti i napuštanju korištenja fosilnih goriva iz Rusije“, poručio je.

Upitan je li premijer Orban trebao danas biti na otvaranju dionice Koridora VC, premijer Plenković pojasnio je da Orban nije mogao biti tu zbog drugih obaveza, a budući da je cesta gotova nisu željeli čekati datum koji paše svima, nego su je odlučili pustiti u promet čim su se za to stekli svi uvjeti.

„Prisutnost mađarskog ministra prometa i graditeljstva je sasvim jasan signal mađarske vlade“, poručio je.